Katalog Prava

Na ovom mjestu možete pronaći najvažnije informacije vezane za prava osoba oboljelih od rijetkih bolesti te roditelja djece oboljele od rijetkih bolesti. Napominjemo kako ne postoje ista prava za sve osobe oboljele od rijetkih bolesti, uslijed činjenice da nemaju sve rijetke bolesti iste posljedice na funkcioniranje i kvalitetu života oboljelih osoba. Također, spektar simptoma unutar pojedine dijagnoze, kao i intenzitet i progresija bolesti osoba s istom dijagnozom, mogu se bitno razlikovati.

O pravima se odlučuje na temelju Nalaza i mišljenja Jedinstvenog tijela vještačenja koje djeluje od 1.1.2015. godine pri Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Komisija Jedinstvenog tijela vještačenja pri donošenju Nalaza i mišljenja koristi Uredbu o metodologiji vještačenja (NN 153/14 i 108/15).

Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom

Zavod, između ostalog, obavlja poslove Vještačenja u prvom i drugom stupnju u postupcima radi ostvarivanja prava iz područja socijalne skrbi, mirovinskog osiguranja, zdravstva, obrazovanja, profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, zaštite ratnih i civilnih žrtava rata, te drugim područjima u kojima se ostvaruju određena prava na temelju vještačenja, odnosno na temelju nalaza i mišljenja tijela vještačenja.

Utvrđivanje tjelesnog oštećenja – u svrhu ostvarivanja prava

Tjelesno oštećenje postoji kada kod osiguranika nastane gubitak, bitnije oštećenje ili znatnija onesposobljenost pojedinog organa ili dijelova tijela, što otežava normalnu aktivnost organizma i zahtijeva veće napore u obavljanju životnih potreba, bez obzira na to uzrokuje li ili ne uzrokuje smanjenje ili gubitak radne sposobnosti.

Više informacija možete naći na linkovima:

JEDINSTVENO TIJELO VJEŠTAČENJA

http://www.zosi.hr/

CENTAR ZA REHABILITACIJU

http://www.crzagreb.hr/

Uredba o metodologiji vještačenja

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_12_153_2894.html

Sustav socijalne skrbi (nadležan je Centar za socijalnu skrb prema prebivalištu osobe)

SOCIJALNE NAKNADE

1.1.OSOBNA INVALIDNINA

Za osobu koja nema vlastiti prihod osobna invalidnina iznosi 1250 kuna mjesečno (250 posto osnovice)

Pravo na osobnu invalidninu se priznaje osobi s teškim invaliditetom ili drugim teškim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju, u svrhu zadovoljavanja njezinih životnih potreba za uključivanje u svakodnevni život zajednice.

1.2.DOPLATAK ZA POMOĆ I NJEGU

Iznos doplatka za pomoć i njegu se može priznati u punom (500 kuna) ili smanjenom iznosu (350 kuna)

Pravo na doplatak za pomoć i njegu se priznaje osobi koja ne može sama udovoljiti osnovnim životnim potrebama uslijed čega joj je prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe u organiziranju prehrane, pripremi i uzimanju obroka, nabavi namirnica, čišćenju i pospremanju stana, oblačenju i svlačenju, održavanju osobne higijene, kao i obavljanju drugih osnovnih životnih potreba.

Dohodovni cenzus − 1.000,00 kuna po članu obitelji u prethodna tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva

za osobe sa TEŽIM INVALIDITETOM (III.stupanj) NEOVISNO O PRIHODIMA (bez cenzusa) može se priznati u punom (500,00 kn) ili smanjenom opsegu (350,00 kn)

1.3.STATUS RODITELJA NJEGOVATELJA ILI STATUS NJEGOVATELJA

Naknada za roditelja njegovatelja ili njegovatelja iznosi 2500 kuna mjesečno, a pravu na naknadu ima i za vrijeme korištenja odmora koji može trajati do četiri tjedna tijekom godine.

Pravo na status roditelja njegovatelja se priznaje:

1. jednom od roditelja djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom koje ispunjava jedan od uvjeta:

  • potpuno je ovisno o pomoći i njezi druge osobe jer mu je zbog održavanja života potrebno pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata za koju je prema preporuci liječnika roditelj osposobljen

  • u potpunosti je nepokretno i uz pomoć ortopedskih pomagala

  • ima više vrsta teških oštećenja (tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili osjetilnih), zbog kojih je potpuno ovisno o pomoći i njezi druge osobe pri zadovoljavanju osnovnih životnih potrebaNaknada za roditelja njegovatelja ili njegovatelja iznosi 2.500,00 kuna mjesečno, a pravo na naknadu ima i za vrijeme korištenja odmora koji može trajati do četiri tjedna tijekom godine

2. oba roditelja ako u obitelji ima dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju, odnosno osoba s invaliditetom koji ispunjavaju gore navedene uvjete

3. bračnom ili izvanbračnom drugu roditelja djeteta s teškoćama u razvoju ili roditelja osobe s invaliditetom s kojim živi u obiteljskoj zajednici, umjesto roditelja

4. ako u jednoroditeljskoj obitelji ima dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju, odnosno osoba s invaliditetom, status roditelja njegovatelja može se priznati, osim roditelju, i jednom od članova obitelji s kojim živi u obiteljskoj zajednici.

1.4.JEDNOKRATNE NOVČANE NAKNADE

  • za neočekivane veće troškove u obitelji mogu se priznati na osnovu plaćenih računa, do iznosa 2.500,00 kuna godišnje za samca, odnosno 3.500,00 kuna za kućanstvo

  • uvećana jednokratna naknada može se priznati u svrhu prilagodbe životnog prostora bolesnoj osobi do iznosa 10.000,00 kuna

1.5.NAKNADA DO ZAPOSLENJA

Naknada iznosi 350,00 kuna i ukida se danom zaposlenja

Pravo na naknadu do zaposlenja se priznaje djetetu s teškoćama u razvoju, odnosno osobi s invaliditetom kojoj je tjelesno, mentalno, intelektualno ili osjetilno oštećenje utvrđeno sukladno Pravilniku o sastavu i načinu rada tijela vještačenja u postupku ostvarivanja prava iz socijalne skrbi i drugih prava po posebnim propisima, nakon završetka osnovnoškolskog, srednjoškolskog ili visokoškolskog obrazovanja, a najranije s navršenih 15 godina života, ako naknadu za vrijeme nezaposlenosti ne ostvaruje prema drugim propisima, a osoba je evidentirana kao nezaposlena osoba pri nadležnoj službi za zapošljavanje ili ima utvrđenu privremenu nezapošljivost od strane od strane centra za profesionalnu rehabilitaciju.

Pravo ne može ostvariti osoba kojoj je utvrđena potpuna radna nesposobnost temeljem Zakona o socijalnoj skrbi i provedbenih propisa.

Korisnik naknade do zaposlenja ne može istodobno ostvariti doplatak za pomoć i njegu na temelju Zakona o socijalnoj skrbi.

2.SOCIJALNE USLUGE

2.1.prva socijalna usluga

Obuhvaća informiranje korisnika o socijalnim uslugama i pružateljima usluga, pomoć korisniku pri utvrđivanju njegovih potreba, početnu procjenu mogućnosti korisnika te podršku i pomoć pri izboru prava u sustavu socijalne skrbi.

Ovu uslugu pruža centar za socijalnu skrb.

2.2.savjetovanje i pomaganje

Pruža se korisnicima kao:

savjetovanje i pomaganje pojedincu

Usluga se pruža korisniku radi prevladavanja poteškoća u vezi s bolešću, starošću, smrću člana obitelji, invalidnošću, teškoćama u razvoju, uključivanjem u svakodnevni život nakon duljega boravka u domu socijalne skrbi ili kod drugog pružatelja socijalnih usluga, zdravstvenoj ili penalnoj ustanovi te u drugim nepovoljnim okolnostima ili kriznim stanjima.

te savjetovanje i pomaganje obitelji

Usluga uključuje podršku obitelji, intenzivnu podršku obitelji u krizi i dugoročni rad s članovima obitelji usmjeren na poboljšanje obiteljskih odnosa; psihološku pripremu djeteta za odlazak roditelja na izdržavanje kazne zatvora te za kontakte djeteta s roditeljem zatvorenikom u penalnoj ustanovi.

2.3.pomoć u kući

Pomoć u kući je socijalna usluga koja se priznaje starijoj osobi kojoj je prema procjeni centra za socijalnu skrb, zbog tjelesnog, mentalnog, intelektualnog ili osjetilnog oštećenja te privremenih ili trajnih promjena u zdravstvenom stanju, potrebna pomoć druge osobe.

Usluga se pruža:

  • ako korisnik nema mogućnosti da mu pomoć osiguraju roditelj, bračni drug i djeca, ako nema sklopljen ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju,

  • ukoliko je na području prebivališta korisnika moguće je osigurati takvu pomoć prema odredbama Zakona o socijalnoj skrbi,

  • ako prihod samca ili prihod po članu kućanstva ne prelazi iznos od 300% osnovice (1500,00 kn).

  • ako prihod samca ili prihod po članu kućanstva prelazi iznos od 300% osnovice, a nije veći od 400% osnovice, priznaje se pravo na 50% cijene troškova usluge pomoći u kući.

Pomoć u kući može obuhvatiti:

  • organiziranje prehrane (nabava i dostava gotovih obroka u kuću)

  • obavljanje kućnih poslova (nabava živežnih namirnica, pomoć u pripremanju obroka, pranje posuđa, pospremanje stana, donošenje vode, ogrjeva i slično, organiziranje pranja i glačanja rublja, nabava lijekova i drugih potrepština i dr.)

  • održavanje osobne higijene (pomoć u oblačenju i svlačenju, u kupanju i obavljanju drugih higijenskih potreba)

  • zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba.

Pomoć u kući pruža centar za pomoć u kući, dom socijalne skrbi, centar za pružanje usluga u zajednici, drugi pružatelji usluga te fizičke osobe, sukladno uvjetima propisanim Zakonom o socijalnoj skrbi.

2.4.psihosocijalna podrška

Psihosocijalna podrška je socijalna usluga koja podrazumijeva rehabilitaciju koja potiče razvoj kognitivnih, funkcionalnih, komunikacijskih ili socijalnih vještina korisnika.

Priznaje se djetetu s teškoćama u razvoju, odrasloj osobi s invaliditetom, ovisniku, žrtvi obiteljskog nasilja te svim drugim osobama u potrebi, prema procjeni stručnog tima nadležnog centra za socijalnu skrb.

Psihosocijalnu podršku mogu pružati dom socijalne skrbi, centar za pružanje usluga u zajednici i drugi pružatelji usluga, pod uvjetima propisanim Zakonom o socijalnoj skrbi.

2.5.rana intervencija

Rana intervencija je socijalna usluga koja obuhvaća stručnu poticajnu pomoć djeci i stručnu i savjetodavnu pomoć njihovim roditeljima, uključujući i druge članove obitelji te udomitelja za djecu, kod nekog utvrđenog razvojnog rizika ili razvojne teškoće djeteta.

Rana intervencija pruža se djetetu kod kojeg je u ranoj dobi utvrđeno odstupanje u razvoju, razvojni rizik ili razvojne poteškoće, u pravilu do navršene 3. godine života, a najdulje do navršene 7. godine života djeteta.

Uslugu rane intervencije može pružati dom socijalne skrbi, centar za pružanje usluga u zajednici i drugi pružatelji usluga, sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi. Usluga se može pružati u obitelji korisnika, odnosno u udomiteljskoj obitelji te kod drugih pružatelja usluga, a može se priznati u trajanju do pet sati tjedno.

2.6.pomoć u integraciji u redovne odgojno-obrazovne ustanove

Pomoć pri uključivanju djeteta s teškoćama u razvoju ili mlađe punoljetne osobe s invaliditetom u programe redovitih predškolskih ili školskih ustanova (integracija) je socijalna usluga koja se pruža odgajateljima, učiteljima i nastavnicima u predškolskim i školskim ustanovama.

Uslugu priznaje Centar za socijalnu skrb na temelju prethodno pribavljenog mišljenja predškolske ili školske ustanove i pružatelja usluge o trajanju i učestalosti pružanja usluge, a može se odrediti u trajanju do pet sati tjedno.

Uslugu pružaju dom socijalne skrbi, centar za pružanje usluga u zajednici i drugi pružatelji koji pružaju usluge djeci s teškoćama u razvoju i mlađim punoljetnim osobama s invaliditetom, pod uvjetima propisanim Zakonom o socijalnoj skrbi.

2.7.boravak

Boravak je socijalna usluga koja obuhvaća cjelodnevni i poludnevni boravak.

Ovom uslugom korisniku se osiguravaju izvaninstitucijski oblici skrbi u njegovoj lokalnoj zajednici, pri čemu korisnik ostaje u vlastitom domu / obitelji.

2.8.smještaj

Smještaj je socijalna usluga koja može obuhvatiti uslugu stanovanja, prehrane, njege, brige o zdravlju, socijalnog rada, psihosocijalne rehabilitacije, fizikalne terapije, radne terapije, radnih aktivnosti, aktivnog provođenja vremena, odgoja i obrazovanja, ovisno o utvrđenim potrebama i izboru korisnika.

Smještaj može biti privremeni i dugotrajni.

Privremeni smještaj radi provođenja kraćih rehabilitacijskih programa

Privremeni smještaj priznaje se djetetu s teškoćama u razvoju i odrasloj osobi s invaliditetom, djetetu i mlađoj punoljetnoj osobi s problemima u ponašanju i osobi ovisnoj o alkoholu, drogi, kockanju i drugim oblicima ovisnosti, radi provođenja kraćih rehabilitacijskih programa koji obuhvaćaju usluge psihosocijalne rehabilitacije s ciljem usvajanja i razvoja socijalnih vještina.

Dugotrajni smještaj priznaje se korisniku kojem je tijekom duljeg vremenskog razdoblja potrebno osigurati intenzivnu skrb i zadovoljavanje drugih životnih potreba:

  • osobi s invaliditetom, tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem, sukladno dobi, vrsti i stupnju oštećenja kada nije moguće osigurati skrb u obitelji pružanjem odgovarajućih izvaninstitucijskih oblika skrbi.

  • funkcionalno ovisnoj starijoj osobi i teško bolesnoj osobi kojoj je zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju prijeko potrebna stalna pomoć i njega druge osobe.

  • osobi nesposobnoj za rad koja se nalazi u posebno teškim životnim prilikama koje se ne mogu otkloniti primjenom drugih prava iz socijalne skrbi ili na drugi način.

Dugotrajni smještaj neće se priznati osobi koja ima sklopljen ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, kojoj pomoć i njegu mogu pružiti članovi obitelji ili se pomoć i njega može osigurati na drugi način te osobi koja svojim prihodom ili imovinom može u cijelosti podmiriti troškove smještaja.

Sustav zdravstvenog osiguranja

PRAVA IZ SUSTAVA ZDRAVSTVA (nadležni su liječnik pedijatar/liječnik obiteljske medicine i područna službi HZZO-a)

1. dopunsko zdravstveno osiguranje na teret državnog proračuna imaju osigurane osobe s invaliditetom koje imaju 100% oštećenja organizma, odnosno tjelesnog oštećenja prema posebnim propisima, osobe kod kojih je utvrđeno više vrsta oštećenja te osobe s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili psihičkom bolešću zbog kojih ne mogu samostalno izvoditi aktivnosti primjerene životnoj dobi sukladno propisima o socijalnoj skrbi.

2. pravo na primarnu zdravstvenu zaštitu

Ostvarivanje primarne zdravstvene zaštite kod izabranog doktora.

3. pravo na specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu

Specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu osigurana osoba ostvaruje, u pravilu, u najbližoj ugovornoj zdravstvenoj ustanovi, odnosno kod najbližeg ugovornog zdravstvenog radnika privatne prakse prema mjestu svoga prebivališta odnosno boravka, koji sa HZZO-om ima ugovorenu i osiguranoj osobi može pružiti traženu zdravstvenu zaštitu, a na osnovi uputnice koju izdaje izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite:

    • obiteljske (opće) medicine

    • pedijatar

    • ginekolog

    • stomatolog.

O potrebi upućivanja na specijalističke preglede te dijagnostičke, odnosno terapijske postupke osim izabranog doktora odlučuje i doktor specijalist školske medicine, doktor specijalist epidemiolog, odnosno doktor specijalist javnog zdravstva.

4. pravo na bolničku zdravstvenu zaštitu

Bolničku zdravstvenu zaštitu osigurana osoba ostvaruje u ugovornim bolničkim ustanovama za liječenje bolesnika oboljelih od akutnih, subakutnih i kroničnih bolesti na osnovi izdane uputnice za bolničko liječenje koju osiguranoj osobi izdaje izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite ili doktor u službi hitne medicine

Iznimno, osigurana osoba bolničku zdravstvenu zaštitu ostvaruje bez uputnice u slučaju pružanja hitne medicinske pomoći.

5. pravo na korištenje lijekova koji su utvrđeni osnovnom i dopunskom listom lijekova HZZO-a (http://www.hzzo.hr )

6. pravo na stomatološko-protetsku pomoć i stomatološko-protetske nadomjestke

7. pravo na ortopedska i druga pomagala

Više o pravu na stomatološko-protetsku pomoć i stomatološko-protetske nadomjestke kao i pravu na ortopedska i druga pomagala na internet stranici HZZO-a, pod “Pomagala” (http://www.hzzo.hr/zdravstveni-sustav-rh/medicinski-proizvodi )

Osigurana osoba pravo na pomagala ostvaruje prema medicinskoj indikaciji, a na osnovi prijedloga ugovornog doktora, odnosno ugovorne zdravstvene ustanove, te odgovarajuće medicinske dokumentacije.

Osigurana osoba ima pravo, u pravilu, na novo pomagalo.

Iznimno se odobrava već korišteno, ali obnovljeno pomagalo koje ima sve odlike funkcionalnosti i kakvoće kao novo pomagalo, npr.:

  • respirator za provođenje mehaničke ventilacije u kući,

  • koncentrator kisika,

  • invalidska kolica kada koriste za privremenu uporabu,

  • štake i hodalice, kada se koriste za privremenu uporabu,

  • Braillov pisaći uređaj,

  • čitač ekrana s govornom jedinicom,

  • Braillova elektronička bilježnica za slijepe,

  • slušno pomagalo (uređaj i punjač).

8. pravo na zdravstvenu zaštitu u inozemstvu

O pravu na upućivanje na liječenje u inozemstvo odlučuje se rješenjem Direkcije HZZO-a , Margaretska 3, 10000 Zagreb.

Rješenje se donosi na temelju zahtjeva osigurane osobe, odgovarajuće medicinske dokumentacije i nalaza, mišljenja i ocjene povjerenstva HZZO-a te obaveznog prijedloga za upućivanje na liječenje u inozemstvo.

Taj prijedlog daje nadležni referentni centar Ministarstva zdravlja, nadležan prema dijagnozi bolesti, ili liječnik specijalist − konzultant posebnom odlukom imenovan od ravnatelja HZZO-a, ili tri liječnika specijalista određene specijalnosti iz ugovornih bolničkih zdravstvenih ustanova. Prijedlog za liječenje u inozemstvu može dati i zdravstvena ustanova u kojoj se liječi oboljela osoba tako da će osobu uputiti na podnošenje zahtjeva za upućivanje na liječenje u inozemstvu, uz svu raspoloživu medicinsku dokumentaciju.

Liječnik specijalist nadležnoga referentnog centra, odnosno liječnici – konzultanti obrazloženim mišljenjem potvrđuju da: traženo liječenje nije moguće provesti u ugovornim zdravstvenim ustanovama u Republici Hrvatskoj ili da je traženo liječenje moguće provesti u ugovornim zdravstvenim ustanovama u Republici Hrvatskoj, u kojem se slučaju obvezno navodi i ugovorna zdravstvena ustanova u Republici Hrvatskoj u kojoj se traženo liječenje može provesti.

Obrazac Zahtjeva i prijedloga možete pronaći na: http://www.hzzo.hr/tiskanice

Nakon donošenja rješenja Direkcija HZZO-a izdaje jamstveno pismo inozemnoj zdravstvenoj ustanovi u kojoj će se liječenje provesti i dogovara termin prijema osigurane osobe na odobreno liječenje.

Više o vrstama odobrenja za liječenje u inozemstvu:

http://europa.eu/youreurope/citizens/work/social-security-forms/index_hr.htm

9. pravo na medicinsku rehabilitaciju i fizikalnu terapiju u kući

Cilj bolničkog liječenja medicinskom rehabilitacijom je poboljšanje zdravstvenog stanja kod određenih bolesti i dijagnoza prema HZZO-ovom Popisu bolesti, bolesnih stanja i posljedica ozljeda, a temeljem Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za bolničko liječenje medicinskom rehabilitacijom i fizikalnom terapijom u kući.

Izabrani liječnik obiteljske (opće) medicine može propisati provođenje fizikalne terapije u kući na temelju nalaza i mišljenja doktora specijalista odgovarajuće specijalnosti za pojedine dijagnoze

10. pravo na zdravstvenu njegu u kući

Izabrani liječnik obiteljske (opće) medicine može propisati provođenje zdravstvene njege u kući na temelju

  • utvrđenih sljedećih stanja:

  • nepokretnosti ili teške pokretnosti

  • kronične bolesti u fazi pogoršanja ili komplikacije, uz uvjet da izabrani liječnik istodobno provodi

  • liječenje u kući te da indicira i potrebu provođenja zdravstvene njege

  • prolaznih ili trajnih zdravstvenih stanja kod kojih nije moguće samozbrinjavanje

  • nakon operativnih zahvata koji zahtijevaju previjanje i njegu rane te skrb za stome

  • kod osigurane osobe u terminalnoj fazi bolesti.

11. pravo na boravak roditelja uz dijete

Cjelodnevni boravak uz dijete (uz noćenje):

  • majka radi dojenja djeteta

  • jedan od roditelja djeteta s teškoćama u razvoju (dokaz:

  • odgovarajuće rješenje nadležnoga tijela, odnosno nalaz

  • i mišljenje nadležnoga tijela vještačenja u sustavu

  • socijalne skrbi)

  • dijete do 18 godina života oboljelo od maligne ili srodne bolesti koja neposredno ugrožava život

ako bolnica ima mjesta, odnosno smještajnih kapaciteta

Dnevni boravak uz dijete (bez noćenja):

  • roditelj djeteta do 5 godina života

  • roditelj djeteta s teškoćama u razvoju bez obzira na dob djeteta

neovisno o smještajnim kapacitetima bolnice

12. pravo na rodiljne i roditeljske potpore

Rodiljni dopust

  • do navršenih 6 mjeseci djetetova života

  • tijekom korištenja rodiljnog dopusta, korisnik ima pravo na naknadu plaće u iznosu od 100% od osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju (bez limita), odnosno 1.663,00 za nezaposlene

Roditeljski dopust

  • nakon navršenih 6 mjeseci života djeteta ima pravo na roditeljski dopust, koji može koristiti do osme godine života djeteta(ovisi o broju djece i drugim životnim okolnostima obitelji)

  • do 80% proračunske osnovice mjesečno (ne manje od 1.663,00 ali najviše do 2.660,80 kuna)

Pravo na rad s polovicom radnog vremena radi pojačane njege djeteta

  • Po iskorištenju roditeljskog dopusta, jedan od zaposlenih, odnosno samozaposlenih roditelja ima predmetno pravo do navršene treće godine života djeteta, ako je djetetu prema nalazu i ocjeni izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite i nadležnog liječničkog povjerenstva HZZO-a, zbog njegova zdravlja i razvoja, potrebna pojačana briga i njega

  • Odlučivanje o priznavanju predmetnog prava zasniva se na stručno-medicinskom vještačenju liječničkog povjerenstva HZZO-a, temeljem medicinske dokumentacije djeteta, te nalaza izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite djeteta

  • Za vrijeme korištenja prava, korisnik ima pravo na novčanu naknadu u visini od 50% proračunske osnovice mjesečno za puno radno vrijeme (1.663,00 kuna)

Pravo na dopust zbog pojačane brige i njege djeteta do 3. odnosno 8.godine života

  • Jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju (dijete s težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom bolesti), nakon isteka prava na rodiljni dopust ili u tijeku korištenja ili nakon isteka prava na roditeljski dopust, na temelju nalaza i mišljenja nadležnog tijela vještačenja prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, ima pravo na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života, uz uvjet da su oba roditelja zaposlena ili samozaposlena, kako prije početka korištenja, tako i za svo vrijeme trajanja dopusta

  • Zaposleni ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju (djeteta s težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom bolesti) za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života ima pravo na novčanu naknadu za puno radno vrijeme u iznosu od 65% proračunske osnovice mjesečno (2.100,00 kuna)

13. pravo na sanitetski prijevoz

Pravo na sanitetski prijevoz radi korištenja zdravstvene zaštite ostvaruje osoba koja je:

  • nepokretna ili teško pokretna

  • kojoj zbog prirode bolesti nije preporučeno samostalno kretanje.

Pravo na sanitetski prijevoz ostvaruje se na osnovi naloga za sanitetski prijevoz koji izdaje izabrani liječnik.

Mirovinski sustav

PRAVA IZ MIROVINSKOG OSIGURANJA (nadležna je područna služba Zavoda za mirovinsko osiguranje)

1. dječji doplatak (uvećani dječji doplatak)

Doplatak za djecu novčano je primanje koje koristi roditelj ili druga osoba određena Zakonom, radi potpore uzdržavanja i odgoja djece. Pravo na doplatak za djecu stječe se i ostvaruje ovisno o broju djece i visini ukupnog dohotka članova kućanstva korisnika te drugim uvjetima utvrđenim Zakonom o mirovinskom osiguranju:

  • Pravo na doplatak za djecu može ostvariti roditelj, posvojitelj, skrbnik, očuh, maćeha, baka, djed i osoba kojoj je, na temelju rješenja nadležnog tijela za poslove socijalne skrbi, dijete povjereno na čuvanje i odgoj za svu djecu koju uzdržava

  • Doplatak za djecu pripada do navršene 15. godine života djeteta, odnosno do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 15 godina života, a nakon toga ako je razlog pohađanja osnovne škole nakon 15. godine života kasniji upis u prvi razred osnovne škole ili gubitak razreda zbog zdravstvenih razloga, odnosno duže bolesti

  • Doplatak pripada za dijete u srednjoj školi do završetka tog školovanja, ali najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 19 godina života

  • Iznimka je određena za djecu s oštećenjem zdravlja, utvrđenim prema propisima iz socijalne skrbi, za koju doplatak pripada i nakon navršene 19. godine, ali najduže do 21. godine života.

  • Pravo na doplatak za djecu koja nisu završila školu u predviđenom roku zbog bolesti produžuje se i preko godina do kojih im pripada doplatak, a najduže do 21. godine života

  • Doplatak za djecu pripada i za vrijeme u kojem je dijete spriječeno redovito pohađati školu zbog bolesti

Pravo na doplatak za dijete s težim ili teškim invaliditetom, utvrđenim prema posebnim propisima, pripada od dana podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava na doplatak i traje sve dok taj invaliditet postoji.

Pravo na doplatak za dijete s težim ili teškim invaliditetom pripada pod uvjetom da je invaliditet nastao prije 18. godine života ili za vrijeme redovitog školovanja djeteta.

2. invalidska mirovina

Da bi osiguranik mogao ostvariti pravo na invalidsku mirovinu moraju biti ispunjeni

sljedeći uvjeti:

  • postojanje djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti

  • uvjet staža

Postojanje djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti

Djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti, a s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost ne može se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad na drugim poslovima, ali može raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima, i to iste ili slične razine obrazovanja.

Potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti.

Smanjenje radne sposobnosti postoji kada se kod osiguranika, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost smanji za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja.

Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima.

Uzroci djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti mogu biti bolest, ozljeda izvan rada, ozljeda na radu ili profesionalna bolest.

Uvjet staža

Ako je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti nastao zbog bolesti i / ili ozljede izvan rada prije navršenih 65 godina života, pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stječe ako mu navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka.

Sustav obrazovanja

PRAVA IZ SUSTAVA OBRAZOVANJA za djecu i mlade s teškoćama u razvoju (nadležni su Centri za socijalnu skrb, Uredi državne uprave u gradu/županiji za poslove obrazovanja) temelje se na:

INTEGRACIJI- PRAVO NA USLUGU POMOĆI PRI UKLJUČIVANJU U PROGRAME ODGOJA I OBRAZOVANJA (vrtić, osnovna i srednja škola)

Pruža se odgajateljima, učiteljima i nastavnicima u predškolskim i školskim ustanovama, a obuhvaća stručnu pomoć pri uključivanju djeteta s teškoćama u razvoju ili mlađe punoljetne osobe s invaliditetom u programe redovitih predškolskih ili školskih ustanova (integracija).

INKLUZIJI- DJECE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU U REDOVAN SUSTAV ODGOJA I OBRAZOVANJA

Inkluzija je proces učenja i odgajanja djece s posebnim potrebama zajedno s djecom koja nemaju takvih potreba. Tada ta djeca imaju jednake mogućnosti u razvoju svojih tjelesnih, emocionalnih, društvenih i drugih sposobnosti. Inkluzija omogućuje djeci s posebnim potrebama mogućnost za promatranje, imitiranje i doticaje s djecom koja su normalno razvijena.

1. primjereni oblici školovanja

Primjereni program odgoja i obrazovanja je nastavni plan i program i/ili kurikulum koji omogućava odgojno-obrazovno napredovanje učenika poštujući specifičnosti njegove utvrđene teškoće, specifičnosti njegova funkcioniranja i njegove odgojno-obrazovne potrebe.

Primjereni programi odgoja i obrazovanja učenika su:

  • redoviti program uz individualizirane postupke,

  • redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke,

  • posebni program uz individualizirane postupke,

  • posebni programi za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uz individualizirane postupke.

Primjereni programi odgoja i obrazovanja ostvaruju se u:

  • redovitome razrednom odjelu,

  • dijelom u redovitome, a dijelom u posebnome razrednom odjelu,

  • posebnome razrednom odjelu,

  • odgojno-obrazovnoj skupini

Dodatni odgojno-obrazovni i rehabilitacijski programi koji se određuju kao dio primjerenoga programa odgoja i obrazovanja učenika su:

  • program edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka,

  • program produženoga stručnog postupka,

  • rehabilitacijski programi

2. privremeni oblici školovanja (kod kuće, u zdravstvenoj ustanovi, na daljinu)

Program nastave u kući izvodi se sukladno nastavnom planu Ministarstva u 50% trajanju tjedne satnice programa u koji je učenik uključen.

Zahtjev s obrazloženjem za provedbu nastave u kući roditelj/skrbnik podnosi školi ili predlaže škola u roku od 7 dana od utvrđene potrebe za ovim oblikom školovanja od nadležnoga školskog liječnika.

Škola zahtjev podnosi Ministarstvu obrazovanja i športa i uz njega prilaže:

  • suglasnost ili zahtjev roditelja/skrbnika s provedbom nastave u kući

  • mišljenje nadležnoga školskog liječnika o potrebi provedbe nastave u kući

  • rješenje o primjerenome programu obrazovanja učenika ako učenik ima određen takav program

  • strukovna škola dostavlja i program nadoknade propisanih vježbi koje su sastavni dio strukovnih nastavnih predmeta te program nadoknade praktične nastave, koje izrađuje u suradnji sa školskim liječnikom te po potrebi sa stručnim timom

Nastava u zdravstvenoj ustanovi organizira se za učenike sa zdravstvenim teškoćama koji se nalaze na stacionarnom liječenju ili na liječenju u dnevnoj bolnici.

Škola koja provodi nastavu u zdravstvenoj ustanovi i škola u koju je taj učenik upisan dužne su surađivati u interesu učenika.

Nastava na daljinu je oblik nastave u kući ili nastave u zdravstvenoj ustanovi kojim se učeniku omogućava praćenje nastave uz pomoć telekonferencije ili videokonferencije.

3. asistent u nastavi i druge prilagodbe u školi

Korisnici usluge su djeca s teškoćama u razvoju (učenici s tjelesnih, mentalnih, intelektualnih,

osjetilnih i/ili neuroloških oštećenja i funkcija, odnosno s teškoćama u svladavanju nastavnih

sadržaja (učenju) ili teškoća prilagodbe školskim zadacima i aktivnostima), a koja su polaznici

redovnih dječjih vrtića te redovnih osnovnih i srednjih škola.

Navedena usluga osigurava se u svrhu integracije djece s teškoćama u razvoju u redovne odgojno-obrazovne ustanove u sredinama u kojima djeca žive, a u cilju sprječavanja njihove institucionalizacije za vrijeme školovanja.

Usluge koje pružaju asistenti u nastavi su individualizirane sukladno zahtjevima i potrebama učenika s teškoćama, a u svrhu njihove potpune uključenosti i socijalizacije.

4. posebni kriteriji za upis u srednju školu (za učenike s teškoćama u razvoju)

Dodatne bodove za upis u srednju školu propisuje ‘Pravilnik o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole’ koji se donosi za svaku novu školsku godinu

  1. posebni kriteriji za upis na fakultet

Pravo prednosti mogu ostvariti kandidati za upis na fakultet ako imaju 60% ili veće tjelesno oštećenje (invaliditet), uz uvjet da polože sve ispite državne mature koji su obvezan uvjet za upis na pojedine studijske programe, prijeđu bodovni prag tamo gdje je postavljen te, tamo gdje je to potrebno, zadovolje preduvjet i polože dodatne provjere posebnih znanja, vještina i sposobnosti koje propisuje visoko učilište.

Kandidati s invaliditetom imaju pravo na prilagodbu ispitne tehnologije na ispitima državne mature (primjerice, produljeno vrijeme pisanja ispita, uvećani tisak, pravo na osobnog pomagača i sl.).

Za ostvarivanje prava potrebno se obratiti Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja (www.ncvvo.hr).

Ukoliko postoji potreba, kandidati se mogu javiti i Uredu za studente s invaliditetom gdje će dobiti potrebne informacije i podršku u prijavi ispita državne mature (www.ssc.uniri.hr/hr/ured-za-studente-s-invaliditetom)

Prava iz poreznog sustava

PRAVA IZ POREZNOG SUSTAVA (porezne olakšice, povećanje osobnog odbitka, smanjena stopa poreza na medicinska pomagala)

  1. neoporezivi darovani primici za zdravstvene potrebe – to su: operativni zahvati, liječenja te nabava lijekova i ortopedskih pomagala, i slično, ali samo ako navedene usluge ili dobra nisu plaćeni osnovnim, dopunskim, dodatnim i privatnim zdravstvenim osiguranjem, niti na teret sredstava fizičke osobe

  2. potpore zbog zbrinjavanja ratnih vojnih invalida oslobođene od plaćanja poreza – tu se ubrajaju još i potpore zbog zbrinjavanja ratnih invalida i članova obitelji smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, te primici osoba s invaliditetom (operativni zahvati, liječenja te nabava lijekova i ortopedskih pomagala itd.), osim plaća i mirovina

  3. neoporezivi dio dohotka (osobni odbitak) – osobni odbitak može se uvećati za 1,0 osnovnoga osobnog odbitka za svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svako dijete, ako su osobe kojima je rješenjem, na temelju posebnih propisa, utvrđena invalidnost po jednoj osnovi 100 % i/ili koji radi invalidnosti imaju, na temelju posebnih propisa, pravo na doplatak za pomoć i njegu. U tom slučaju porezni obveznik za sebe osobno i za istu osobu koju uzdržava ne može koristiti osobni odbitak (neoporezivi dio dohotka, odnosno osnovni osobni odbitak iznosi 2200 kuna, a priznaje se i osobni odbitak u visini ukupne mirovine i mirovinske rente ostvarene u poreznom razdoblju, najmanje 2200 kuna, a najviše do 3400 kuna mjesečno)

  4. poticaji za zapošljavanje osoba s invaliditetom – obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti dohodak se u poreznom razdoblju može dodatno umanjiti za iznos isplaćenih plaća i uplaćenih doprinosa na plaću novim radnicima. Porezni obveznik može pravo na umanjenje dohotka za isplaćene plaće i doprinose na plaću novih radnika koristiti godinu dana od dana njihovog zaposlenja, a iznimno pravo na umanjenje dohotka za isplaćene plaće i doprinose na plaću novih radnika – osoba s invaliditetom može koristiti tri godine računajući od dana njihova zaposlenja.

Prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost (PDV) olakšice se odnose na:

medicinsku opremu, pomagala i druge sprave po stopi pet posto – PDV se obračunava i plaća po sniženoj stopi od pet % na medicinsku opremu, pomagala i druge sprave koje se koriste za ublažavanje liječenja invalidnosti isključivo za osobnu uporabu invalida, propisane Pravilnikom o ortopedskim i drugim pomagalima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. (http://www.hzzo.hr/zdravstveni-sustav-rh/medicinski-proizvodi)

Prava iz sustava prometa

PRAVA IZ SUSTAVA PROMETA (znak pristupačnosti, oslobođenje plaćanja cestarine)

  1. ZNAK PRISTUPAČNOSTI

Pravo na znak pristupačnosti ima osoba sa 80% ili više tjelesnog oštećenja, odnosno osobe koje imaju oštećenja donjih ekstremiteta 60% ili više.

Znak pristupačnosti izdaje ured državne uprave u županiji nadležan za promet, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za promet.

Osoba s invaliditetom podnosi zahtjev za izdavanje znaka pristupačnosti nadležnom tijelu.

Uz zahtjev prilaže:

  • nalaz i mišljenje ovlaštenog vještaka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje

dvije fotografije

  • presliku osobne iskaznice

  • biljeg u iznosu od 70,00 kn

  1. PRAVO NA OSLOBOĐENJE OD PLAĆANJA GODIŠNJE NAKNADE ZA UPORABU JAVNIH CESTA

Prema Zakonu o cestama, propisano je da osobe s 80% ili više postotaka tjelesnog oštećenja, odnosno osobe kod kojih je utvrđeno tjelesno oštećenje koje ima za posljedicu nesposobnost donjih ekstremiteta 60% ili više postotaka, ne plaćaju godišnju naknadu za uporabu javnih cesta za jedan osobni automobil koji imaju u svom vlasništvu (ili koji koriste temeljem ugovora o leasingu).

Pravo na oslobađanje plaćanja godišnje naknade za uporabu javnih cesta i cestarine osobe s invaliditetom ostvaruju na temelju rješenja koje, na zahtjev stranke donosi Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture.

  1. PRAVO NA OSLOBOĐENJE OD PLAĆANJA CESTARINE ZA OSOBE S INVALIDITETOM

Osobe kod kojih je utvrđeno tjelesno oštećenje koje ima za posljedicu nesposobnost donjih ekstremiteta 80% ili više postotaka te osobe kojima je utvrđeno tjelesno oštećenje osjetila vida od 100%, ne plaćaju cestarinu za jedan osobni automobil koji imaju u svom vlasništvu, odnosno koji koriste temeljem ugovora o leasingu.

Zahtjevima se prilaže:

• preslika prometne dozvole (iznimno, ako je zahtjev podnesen prije registracije, podnositelj zahtjeva prilaže dokaz o vlasništvu osobnog automobila (npr. račun o kupljenom vozilu, kupoprodajni ugovor ili ugovor o darovanju koji mora biti na ime podnositelja zahtjeva),

• preslika rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje

• 70,00 kuna upravne pristojbe koje treba nalijepiti na zahtjev.

NAPOMENA: Ukoliko se iz zahtjevu priloženog rješenja ne može nedvojbeno utvrditi da se radi o tjelesnom oštećenju na temelju kojega se ostvaruje određeno pravo (najčešće je to slučaj kod zahtjeva za oslobađanje od plaćanja cestarina kada iz priložene dokumentacije nije razvidno koliki se dio tjelesnog oštećenja odnosi na nesposobnost donjih ekstremiteta) podnositelj će zahtjevu još priložiti:

• nalaz i mišljenje ovlaštenog vještaka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje

Zahtjev s priloženom dokumentacijom podnosi se osobno ili preporučenom poštom na adresu: Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Prisavlje 14, 10 000 Zagreb

Pravo na oslobađanje plaćanja cestarine za uporabu autocesta i objekata s naplatom ostvaruje se samo uz predočenje smart kartice (koju, na zahtjev osobe s invaliditetom, a temeljem rješenja Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, izdaju Hrvatske autoceste d.o.o.) i to isključivo kada osoba s invaliditetom upravlja ili je putnik u osobnom automobilu koji ima u vlasništvu ili ga koristi temeljem ugovora o leasingu.

Zahtjev za izdavanje smart kartice podnosi se osobno ili poštom na adresu: Hrvatske autoceste d.o.o., Jadranska avenija 6, 10250 Lučko.

Dodatne informacije mogu se zatražiti na brojevima telefona: (01)6504 812, (01)6504813 ili na besplatnom info telefonu 0800 0422.

Uz zahtjev potrebno je priložiti presliku rješenja Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, presliku osobne iskaznice i fotografiju dimenzije 2,5 x 3 cm.

Trebate savjet ili vas zanimaju vaša prava?
Nazovite besplatnu

Hrvatsku liniju pomoći za rijetke bolesti

0800 99 66

Što je to nuspojava?

Nuspojava je svaka štetna i neželjena reakcija na lijek. To uključuje nuspojave koje nastaju uz primjenu lijeka unutar odobrenih uvjeta, nuspojave koje nastaju uz primjenu lijeka izvan odobrenih uvjeta (uključujući predoziranje, primjenu izvan odobrene indikacije (”off-label”), pogrešnu primjenu, zloporabu i medikacijske pogreške) te nuspojave koje nastaju zbog profesionalne izloženosti...

Prijava nuspojave
EN DE HR
Menu Hrvatska linija pomoći za rijetke bolesti