Novosti
09/04/2020

Kako se nositi sa samoizolacijom?

Sve više i više ljudi ostaje u kućnoj karanteni s mogućom ili dokazanom zarazom COVID-19 ili se jednostavno pridržavaju uputa Nacionalnog stožera civilne zaštite. Mnogi se brinu oko toga jesu li zarazili druge ili su i sami zaraženi. Studije o psihološkim posljedicama takvih karantena pokazuju kako postoje značajne negativne posljedice u obliku straha, bijesa, nekontroliranih misli itd. (Brooks i sur., 2020.). Dosada, neadekvatne informacije, problemi s pristupom osnovnim namirnicama za kućanstvo, financijski gubitak i stigma – sve su to faktori stresa s kojima se suočavamo. Evo nekoliko savjeta kako se nositi sa psihološkim stresom izolacije.

 

Kako najbolje (pre)živjeti karantenu?

1. Zapamtite da svojim ponašanjem činite uslugu društvu. 

Ostankom kod kuće pomažete drugima. Pomažete u smanjenju mogućnosti da se drugi razbole i pokazujete kolektivnu društvenu odgovornost. Ako razmišljate na ovaj način, lakše ćete održati samopoštovanje.

2. Ostanite aktivni, uspostavite i održite rutinu

Aktivnosti, rutina i struktura daju našemu danu strukturu i predvidivost te obeshrabruju pojavu osjećaja bespomoćnosti. U situacijama neizvjesnosti pružaju stabilnost, sigurnost i osjećaj kontrole. Ustajanje i odlazak na spavanje svaki dan u isto vrijeme, tjelovježba, osobna higijena, obroci u redovito vrijeme i druge redovite aktivnosti doprinose redu i strukturi u novoj i nepoznatoj situaciji.

 

3. Društveni kontakt je važna stavka

Društvene mreže nam omogućuju razgovor i u doba kad fizički ne možemo biti zajedno. Razgovori putem telefona, Facebooka, Skypea, Zooma, Instagrama i drugih društvenih mreža posebno su važni tijekom karantene. Ostanite u kontaktu! Neka to bude obavezan dio vašeg dnevnog rasporeda.

4. Preuzmite kontrolu nad zabrinjavajućim mislima

Normalno je imati zabrinjavajuće misli o svom ili tuđem zdravstvenom stanju. Međutim, ako vas  takve misli preplavljuju i zauzimaju puno vašeg mentalnog prostora, možete ih pokušati bolje kontrolirati. Pokušajte si skrenuti pažnju nečim drugim. Gledajte filmove ili serije, igrajte videoigre, radite križaljke, Sudoku i sl. ili razgovarajte s drugima putem društvenih mreža, a da korona virus ne bude glavna tema.

Također, možete si odrediti vrijeme u danu kad ćete se brinuti. Oslobodite vrijeme (10-20 minuta) u danu u kojem se možete brinuti koliko god želite. Kada se pojave brige izvan predviđenog vremena, možete sebi reći: “To je nešto o čemu ću razmišljati u vrijeme za brigu, a ne sada.” Ako se ovo ponovi dovoljno često, ovaj misaoni proces postaje automatski. Ne planirajte vrijeme za zabrinutost kasno u noć niti ujutro neposredno nakon buđenja. Ako se pojave brige, nemojte se brinuti, samo ponovite sami sebi da ćete razmišljati o njima u predviđeno vrijeme.

 

5. Nekoliko novosti na dan je sasvim dovoljno

Previše vremena provedenog u gledanju ili čitanju vijesti ima negativan utjecaj na nas. Dovoljno je redovito svakodnevno ažuriranje iz pouzdanog izvora. Pratite upute Nacionalnog stožera civilne zaštite i ostanite mirni.

Epidemija korona virusa utječe na sve ljude i zahtjeva dodatnu psihičku snagu za prilagodbu. Zbog toga je važno raditi na očuvanju našeg mentalnog zdravlja. Situacija u kojoj se trenutno nalazimo može iscrpiti naše kapacitete, što rezultira osjećajima straha, zabrinutosti i usamljenosti te poteškoćama sa spavanjem i koncentracijom. Ukoliko se i sami osjećate tako i trebate razgovor, kontaktirajte psihologinju Saveza koja telefonskim putem i e-mailom pruža psihološku podršku članovima. Dogovoriti termin možete na psiholog.hsrb@gmail.com, kao i direktnim pozivom na 099/659-6275, svakog radnog dana od 8 do 16 sati.

 

Također, upućujemo vas i na program za očuvanje mentalnog zdravlja borbom protiv negativnih utjecaja tjeskobe i stresa.

 

Tekst preveden i preuzet sa: https://krisepsykologi.no/how-to-cope-with-quarantine-isolation/

Trebate savjet ili vas zanimaju vaša prava?
Nazovite besplatnu

Hrvatsku liniju pomoći za rijetke bolesti

0800 99 66

Što je to nuspojava?

Nuspojava je svaka štetna i neželjena reakcija na lijek. To uključuje nuspojave koje nastaju uz primjenu lijeka unutar odobrenih uvjeta, nuspojave koje nastaju uz primjenu lijeka izvan odobrenih uvjeta (uključujući predoziranje, primjenu izvan odobrene indikacije (”off-label”), pogrešnu primjenu, zloporabu i medikacijske pogreške) te nuspojave koje nastaju zbog profesionalne izloženosti...

Prijava nuspojave
ENDEHR
MenuHrvatska linija pomoći za rijetke bolesti