Novosti
24/03/2020

COVID-19

O koronavirusima

 

Koronavirusi odavno su poznati humani i životinjski uzročnici bolesti. Njihovo ime potječe od karakterističnog izgleda u obliku krune vidljivog pod elektronskim mikroskopom. Humani koronavirusi već su odavno prisutni u populaciji i uglavnom uzrokuju respiratorne infekcije gornjeg dišnog sustava, a neki mogu uzrokovati i teže respiratorne infekcije. Može se dogoditi da životinjski koronavirus prijeđe sa životinje na čovjeka i uzrokuje mnogo opasnije bolesti od „uobičajenih” koronavirusa. Zasad su poznata tri takva slučaja – MERS, SARS, i najnoviji RS-CoV2. Smatra se da taj virus, koji uzrokuje COVID-19 potječe od šišmiša, a izvorište zaraze je tržnica u  kineskom gradu Wuhanu.

Jednom kad je virus prešao sa životinje na čovjeka, počeo se prenositi s čovjeka na čovjeka. Koronavirus prenosi se kapljičnim prijenosom, odnosno kapljicama sekreta koje se prenose dok zaražena osoba kašlje, kiše ili priča. Zato je za vrijeme kašljanja ili kihanja potrebno usta i nos prekriti papirnatim rupčićem te potom isti baciti u otpad i oprati ruke. Potrebno je održavati razmak između osoba otprilike 2 metra jer kapljice ne mogu dalje od toga putovati. Kako se virus prenosi s osobe na osobu, potrebno je izbjegavati velika okupljanja. Utvrđeno je da virus može preživjeti u aerosolu do 3 sata – zato se preporučuje često provjetravanje prostorije. Na otvorenom izbjegavajte bliske socijalne kontakte, održavajte razmak s drugim osobama od 1 metra i izbjegavajte razgovor u bliskom krugu dulje od 5 minuta. Prijenos virusa moguć je i s površina. Primijećeno je da ovaj koronavirus može na kartonu preživjeti do 24 h, a na plastici i do 3 dana. Zato treba često dezinficirati površine koje se često dotiču, ne dodirivati lice te obavezno prati ruke vodom i sapunom 20 – 30 sekundi kad dođemo izvana, nakon korištenja wc-a te prije jela. Zasad nema dokaza da se koronavirus može prenijeti putem hrane. I ovdje vrijede pravila higijene te je ruke i hranu potrebno dobro oprati prije pripreme.

Još se sa sigurnošću ne zna, no pretpostavlja se da je prijenos bolesti moguć i dok je osoba još bez simptoma.

Razbijanje mitova:

  • Zasad još nije poznato hoće li toplije vrijeme utjecati na širenje ovog virusa, smatra se da neće.
  • Kućni ljubimci nisu prijenosnici virusa.
  • Tuširanje u vrućoj vodi ne štiti od zaraze.
  • Nema informacija da komarci prenose koronavirus.
  • Ispiranje nosa otopinama ne sprječava obolijevanje od COVID-19, kao ni konzumacija češnjaka.
  • Pranje cijelog tijela dezinfekcijskim otopinama opasno je i ne preporučuje se.
  • Svi se ljudi mogu zaraziti, no stariji ljudi i ljudi otprije bolesni ugroženija su skupina. Kod djece je primijećena blaža klinička slika, a češće mogu biti i bez simptoma.
  • Antibiotici nisu učinkoviti u liječenju virusnih bolesti.

 

Inkubacija bolesti je između 2 i 14 dana, a u većine zaraženih taj period traje 4 do 5 dana od ekspozicije. Posebno su ugroženi pacijenti starije dobi i oni koji pate od neke druge bolesti kao što su kardiovaskularne bolesti, šećerna bolest, kronične plućne bolesti, hipertenzija, maligne bolesti te imunokompromitirani pacijenti.

COVID-19 uzrokuje upalu pluća s temperaturom, kašljem (sa ili bez iskašljaja) i teškoćama disanja. Neki od simptoma su i umor, bolovi u mišićima i gubitak teka, a mogu se javiti i glavobolja, peckanje grla, curenje nosa te mučnina i proljev. Ne postoje simptomi karakteristični samo za ovu bolest uzrokovanu novim koronavirusom koji bi je samo na temelju kliničke slike razlikovali od respiratornih infekcija uzrokovanih drugim virusima. Za to razlikovanje potrebno je testirati osobu uzimanjem brisa.

Prema SZO, do ozdravljenja dolazi za otprilike 2 tjedna u slučaju blage bolesti, a 3 do 6 tjedana kod teže bolesti. Karantena se provodi toliko dugo koliko traje inkubacija bolesti. Onaj tko nakon karantene nije razvio bolest, nije zaražen.

Kako si pomoći u borbi protiv zaraze, osim higijenom i poštivanjem donesenih mjera:

  • Prestanite pušiti!
  • Jedite puno voća i povrća.
  • Vježbajte redovito.
  • Održavajte zdravu tjelesnu težinu.

 

 

Epidemija virusa i negativne automatske misli

 Ukoliko se trenutno osjećate nervozno, bijesno ili uznemireno, vaša je emocionalna reakcija sasvim normalna. To je sve u redu, osim ako vam je spriječeno normalno funkcioniranje.

U ovakvim okolnostima mogu se javiti snažne negativne automatske misli. Možda ste primijetili da posljednjih tjedana razmišljate drugačije nego inače. Može se činiti da je sve besmisleno ili da će posljedice biti katastrofalne. Ovakve su misli kratke, brze i spontane, a nazivaju se automatskim mislima. Ponekad su u obliku rečenice („Svi ćemo umrijeti! “) ili pitanja („Ima li ovo smisla? “), a ponekad se javljaju kao slike (npr. kako ležite u bolnici jer ste se zarazili).

Kada osjetite neku intenzivnu neugodnu emociju, zapitajte se „Što mi je sad prošlo kroz glavu?“. Kada se nađemo u situaciji koja nam izaziva snažne emocije, najčešće ih nekritički prihvatimo kao potpuno točne. Zbog toga je potrebno s vremena na vrijeme osvijestiti misli, rečenice i slike koje nam prolaze kroz glavu te preispitati njihovu točnost.

Dišite

O ulozi pravilnog disanja u regulaciji anksioznosti napisano je bezbroj članaka i istraživanja, no čini se da mu i dalje ne pridajemo dovoljnu važnost. Ukoliko ste anksiozni ili imate panični napadaj, usmjerite pažnju na svoj dah.  Neispravno disanje može doprinijeti neugodnim osjećajima. Kad nas preplavi anksioznost, počinjemo disati plitko i najčešće nismo svjesni da nam se disanje promijenilo. Plitko disanje dovodi do ubrzanog pulsa, vrtoglavice, mišićne tenzije i drugih tjelesnih simptoma koji doprinose našem osjećaju straha i panike. Udahnite duboko zrak vodeći računa da su vam ramena opuštena, a da se trbuh podiže te da se pluća pune zrakom. Usmjerite pažnju na disanje. Osjetite kako vam zrak struji kroz nos i kako vam puni pluća. Udah treba trajati cca 4 sekunde, nakon čega polako ispuštajte zrak kroz nos (cca 6 sekundi). Možete se poslužiti i ovom praktičnom poveznicom: https://www.youtube.com/watch?v=5DqTuWve9t8

 

Nekoliko korisnih savjeta

  1. Iskoristite vrijeme provedeno kod kuće da biste završili neke stvari koje odavno odlažete. Pospremite stan, posložite ormar, napravite detaljno čišćenje… Sve su to aktivnosti koje čine da se osjećamo korisno.
  2. Socijalno distanciranje ne znači socijalna izolacija. U ovim nam je trenucima više nego ikad potrebna podrška i povezivanje. Povežite se sa svojim prijateljima i obitelji putem telefonskih i video poziva te društvenih mreža. Budite podrška jedni drugima.
  3. Razgovarajte s djecom o korona virusu. Dječja mašta može razviti scenarije mnogo strašnije od onoga što se trenutno događa, stoga na kratak i jasan način objasnite djetetu činjenice koje ga zanimaju.
  4. Rad od kuće uz djecu pored sebe nosi svoje izazove. Očekivano je da će trebati malo prilagodbe s obje strane na novonastalu situaciju, no ukoliko vam djeca svojim ponašanjem izrazito onemogućavaju rad od kuće, možda je vrijeme da preispitate svoje odgojne stilove (https://www.poliklinika-djeca.hr/za-roditelje/izazoviroditeljstva/odgojni-stilovi-roditeljstva/)
  5. Umjereno s vijestima. Ograničite izloženost medijskoj histeriji.
  6. Ako radite od kuće ili u samoizolaciji, uredite svoj prostor tako da djeluje umirujuće.
  7. Držite se rutine. I vi i vaši ukućani idite na spavanje u isto vrijeme, budite se u isto doba te imajte obroke u isto doba dana. Pokušajte zadržati ritam dana kao inače što je više moguće.

 

I za kraj, imajte na umu da su neke stvari zaista izvan našeg dometa. Zbog toga ne dozvolite da vas preplavi panika. No, ako se i to dogodi, nije smak svijeta. Potražite podršku u svojim bližnjima ili se obratite stručnoj osobi. I bez obzira na to koliko se loše osjećate i fazu kroz koju sada prolazite, zapamtite da će i ovo proći.

Tekst pripremili: Sanja Bulog, mag.psych. u suradnji s medicinskim timom HSRB

 

 

 

Trebate savjet ili vas zanimaju vaša prava?
Nazovite besplatnu

Hrvatsku liniju pomoći za rijetke bolesti

0800 99 66

Što je to nuspojava?

Nuspojava je svaka štetna i neželjena reakcija na lijek. To uključuje nuspojave koje nastaju uz primjenu lijeka unutar odobrenih uvjeta, nuspojave koje nastaju uz primjenu lijeka izvan odobrenih uvjeta (uključujući predoziranje, primjenu izvan odobrene indikacije (”off-label”), pogrešnu primjenu, zloporabu i medikacijske pogreške) te nuspojave koje nastaju zbog profesionalne izloženosti...

Prijava nuspojave
ENDEHR
MenuHrvatska linija pomoći za rijetke bolesti